rat rusije i nato-a

"AKTUELNI NAPADI SU SAMO UVOD U ONO ŠTO DOLAZI" Austrijski pukovnik upozorava na ono što se sprema u Evropi, OVO će biti mete udara RUSKIH snaga!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Bianca Otero / Zuma Press / Profimedia, AP Hendrik Schmidt
"Rusija već dugo napada Evropu hibridnim metodama ratovanja", tvrdi austrijski pukovnik Markus Rajsner koji govori o "centralnom bojnom polju" između Rusije i NATO-a
  • Austrijski pukovnik Markus Rajsner tvrdi da Rusija već vodi hibridni rat protiv Evrope kroz informacioni, sajber i politički prostor. Po njemu, cilj je da se stanovništvo podeli i država destabilizuje pre nego što dođe do otvorenog sukoba.
  • Rajsner smatra da je masovna ruska invazija na centralnu Evropu trenutno manje verovatna, ali ne isključuje ograničene upade na teritoriju NATO-a. Kao moguće mete navodi kritičnu infrastrukturu, posebno aerodrome.

Zabrinutost zbog direktnog sukoba između Rusije i NATO-a sve je veća. Ipak, pukovnik Markus Rajsner smatra da je klasična vojna invazija Kremlja u ovom trenutku manje verovatna. Prema njegovom mišljenju, opasniji su drugi oblici eskalacije.

U razgovoru za "Ippen.Media", austrijski oficir ističe da se savremeni ratovi odavno ne vode samo tenkovima i vojnicima. Presudno je, kako kaže, u kojim se "domenima" vodi sukob - od vazdušnog prostora, preko sajber prostora, pa sve do informacionog prostora.

Upravo tamo se, prema njegovim rečima, sukob između Ruske Federacije i država članica NATO-a već odvija velikom snagom.

- Vidimo da je u 21. veku, pre svega, informacioni prostor odlučujuće bojno polje - kaže vojni istoričar.

Cilj je, objašnjava, uticati na stanovništvo neke države i podeliti ga.

Političko, ekonomsko i informaciono ratovanje

Rajsner, pozivajući se na načelnika ruskog Generalštaba Valerija Gerasimova, navodi da ruski operativni plan u savremenom oružanom sukobu koji nije zvanično objavljen ratom najpre predviđa široku primenu nekinetičkih metoda delovanja.

Prema njegovom tumačenju, to predstavlja svojevrsni nacrt onoga što bi moglo da očekuje Evropu: političko, ekonomsko i informaciono ratovanje, usmereno na unutrašnju destabilizaciju, uz moguće angažovanje specijalnih snaga ili izvođenje vojnih operacija.

Pukovnik Markus Rajsner od 1. marta 2024. godine rukovodi Institutom za oficirsko obrazovanje pri Terezijanskoj vojnoj akademiji u Viner Nojštatu.

"Aktuelni napadi su samo uvod"

Kremljse, prema Rajsnerovim rečima, oslanja na ciljane "ubode".

- Rusija je ovaj hibridni rat već odavno započela različitim merama. Aktuelni napadi su samo uvod - upozorava vojni istoričar.

- Cilj je da se stanovništvo uznemiri i ubedi da Rusija zapravo nije neprijatelj. Pravi neprijatelj, prema toj propagandnoj poruci, navodno se nalazi unutar same države - u njenim vlastitim vladama. Na taj način možete uticati na državu koju želite da napadnete tako da njeno stanovništvo kaže: "Pa, zapravo, protivnik i nije protivnik. Možemo ga pozvati preko svoje granice i dobrovoljno se staviti pod njegovu zaštitu“. Tada ste ostvarili uspeh pre nego što ste upotrebili ijedan tenk - navodi Rajsner.

Aerodromi kao moguće mete

Jedan od potencijalno atraktivnih ciljeva ovakvih prikrivenih napada mogli bi da budu aerodromi, smatra Rajsner, jer bi njihovim napadom bilo pogođeno veoma mnogo ljudi.

- Oni se tada pitaju da li država uopšte može da ih zaštiti. Rusiji je cilj da izazove maksimalnu pogođenost, strah i užas - kaže austrijski vojni istoričar.

Četiri faze ruskog scenarija

Prema Rajsnerovoj analizi, ruski scenario sastoji se od četiri faze: demoralizacije, destabilizacije, krize i tek potom moguće vojne intervencije.

- Sve počinje demoralizacijom države i njenog stanovništva. To može trajati i do deset godina. Zatim dolazi destabilizacija, a sve se to odvija u informacionom prostoru, u periodu od šest meseci do godinu dana - objašnjava Rajsner.

Nakon toga sledi kriza, a ako ni ona ne bude dovoljna, poslednja faza je vojna intervencija. Ona se, prema njegovim rečima, može dogoditi i na teritoriji napadnute države.

Kao primer takvog procesa navodi Ukrajinu. Demoralizacija je, prema njegovoj proceni, počela 2004. godine, 2014. dostigla ključni trenutak destabilizacije, nakon čega je usledio ruski upad na istok Ukrajine, a zatim i potpuna invazija 2022. godine, koja je, kako navodi Rajsner, "propala".

Direktna ruska invazija na centralnu Evropu manje verovatna

Ipak, Rajsner trenutno smatra da je masovna ruska invazija na centralnu Evropu malo verovatna.

- Zašto bi Putin sa ogromnim brojem vojnika krenuo u centralnu Evropu? Tada bi svi znali da su Rusi zaista ozbiljni - pita se Rajsner. On, međutim, ne isključuje ograničene upade na teritoriju NATO-a.

Takve operacije mogle bi, prema njegovom mišljenju, da posluže za ponižavanje Alijanse i stvaranje sumnje u njenu sposobnost da reaguje.

- Već vidimo da je Rusija u sopstvenoj doktrini prešla nekoliko stepenika naviše kada je reč o eskalaciji - upozorava Rajsner.

"Napadi na kritičnu infrastrukturu biće sve češći"

Jedan od dokaza za to, navodi Rajsner, dolazi i iz samog Kremlja. Portparol Dmitrij Peskov rekao je da se "specijalna vojna operacija" proširila u "regionalni rat", dok se neke evropske zemlje smatraju "direktnim učesnicama u ratu".

Šta to znači za Evropu?

- Ako rat nastavi da eskalira, možemo očekivati da će se ruski napadi na kritičnu infrastrukturu značajno povećati, kako bi društva bila paralizovana, a vlade onemogućene u delovanju - zaključuje Markus Rajsner.

(Kurir.rs/Heute/Preneo: V.M.)